|

Kako efikasno zaštititi softverski pronalazak u Srbiji 2026: Da li je vaš kod zaista patentibilan?

Softverski pronalazak

Razvili ste inovativni softverski pronalazak – aplikaciju, algoritam ili platformu i sada se pitate: mogu li to da patentiram? Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje nam postavljaju osnivači srpskih tech startupa – i odgovor nije jednostavan. Razumevanje razlike između patentne i autorskopravne zaštite softvera može vam uštedeti vreme, novac i razočaranje.

Zakon o patentima Republike Srbije izričito navodi da se programi računara ne smatraju pronalascima u smislu zakona. Ista isključenja važe i u Evropskoj uniji i pred Evropskim patentnim uredom (EPO). Dakle, ako podnesete prijavu kojom tražite patent na čisti softverski kod, aplikaciju ili algoritam – prijava će biti odbijena.

Ali tu priča ne završava.

I srpski zakon i EPO praksa sadrže važnu napomenu: isključenja važe „samo u meri u kojoj se prijava patenta odnosi na taj predmet ili aktivnost, kao takve.“ Ovo je ključna rečenica.

Pred EPO-om, softverski pronalazak može biti deo patentabilnog pronalaska ako ostvaruje tzv. „further technical effect“ – dodatni tehnički efekat koji prevazilazi normalnu fizičku interakciju između programa i računara. Primeri koji prolaze EPO ispitivanje:

  • Softver koji upravlja ABS kočnicama u automobilu (regulacija tehničkog procesa),
  • Algoritam koji poboljšava interno funkcionisanje procesora ili memorije,
  • Metoda kompresije koja smanjuje upotrebu resursa na specifičan tehnički način,
  • AI/ML model koji rešava konkretan tehnički problem u tehničkom polju (npr. obrada medicinskih slika).

Praktično pravilo EPO: Ako vaš softver rešava tehnički problem na tehnički način – ima šanse. Ako samo automatizuje poslovni proces na računaru – nema.

Američki sistem je istorijski bio liberalniji prema softverskim patentima, ali je Vrhovni sud SAD u presudi Alice Corp. v. CLS Bank (2014) uveo dvostepeni test koji je drastično suzio mogućnosti. Danas i u SAD mora postojati konkretno tehničko poboljšanje koje prevazilazi „apstraktnu ideju“. Dakle, trendovi konvergiraju ka evropskom pristupu.

Dobra vest je da autorsko pravo automatski štiti vaš softverski pronalazak od trenutka pisanja prvog reda koda. Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, računarski programi su pisana dela i zaštićeni su kao takva – bez ikakvog postupka prijave.

KriterijumAutorsko pravoPatent
Kada nastaje pravo?Činom pisanja kodaOdlukom ZIS-a (nakon postupka)
Da li se mora registrovati?Ne (ali deponovanje je preporučljivo)Da – obavezan postupak pred ZIS-om
Šta se štiti?Forma – izvorni i objektni kodTehničko rešenje (pronalazak)
Trajanje zaštiteDoživotno + 70 godina20 godina

Deponovanje autorskog dela kod ZIS-a nije obavezno, ali vam pruža jak dokaz o vlasništvu u slučaju spora.

Startup je razvio fintech aplikaciju za upravljanje ličnim finansijama. Rezultat: Kod je automatski zaštićen autorskim pravom. Patent nije moguć jer nema tehničkog efekta koji prevazilazi poslovnu logiku.

Startup je razvio softver koji u realnom vremenu kontroliše robotsku liniju u fabrici. Rezultat: Postoji osnov za patent jer softver reguliše fizički tehnički proces. Preporučuje se prijava i u Srbiji i kao evropska patent prijava (EPA) ili PCT prijava.

Startup je razvio ML model za analizu rendgenskih snimaka. Rezultat: Prema EPO smernicama za AI i mašinsko učenje (2026), algoritam može biti deo patentabilnog pronalaska ako doprinosi tehničkom karakteru u tehničkom polju – a medicina to jeste.

Umesto da tražite jedan savršen odgovor, primenite kombinovanu strategiju:

  1. Autorsko pravo – automatski, odmah, bez troškova,
  2. Deponovanje koda kod ZIS-a – niska cena, jak dokaz,
  3. Žig – zaštitite naziv i logo vašeg softvera/platforme,
  4. Patent (ako postoji tehnički efekat) – konsultujte patent zastupnika pre prijave,
  5. NDA ugovori – za zaštitu poslovnih tajni tokom razvoja.

Imate pitanje o zaštiti vašeg softvera ili digitalnog pronalaska?

Za više pravnih informacija zapratite nas na:

Poslednji tekstovi