Šta slučaj Bartz v. Anthropic znači za Srbiju: autorsko pravo, AI i nova regulativa
Slučaj Bartz v. Anthropic odigrao se pred američkim sudom, ali njegove posledice su globalne. Za Srbiju, koja želi da bude regionalni tehnološki centar i istovremeno zemlja koja štiti autore i kreativce, ovo je važan signal.
Ovaj tekst se bavi time gde je Srbija danas, gde ide u pogledu regulative veštačke inteligencije i šta praktično treba da urade domaće kompanije, autori i advokati.
Gde smo sada: Zakon o autorskom i srodnim pravima
Srpski Zakon o autorskom i srodnim pravima zasniva se na klasičnim principima kontinentalnog autorskog prava:
- Autor može biti samo fizičko lice.
- Autorsko delo je originalna duhovna tvorevina autora.
- Autorsko pravo nastaje samim činom stvaranja, bez formalne registracije.
U tom okviru:
- Veštačka inteligencija ne može biti autor – nema pravnu sposobnost, niti poseduje „duhovno stvaralaštvo“.
- Programer, naručilac ili korisnik AI sistema može eventualno biti smatran autorom, ako je njihov doprinos kreativan i ispunjava uslove za autorstvo.
Međutim, zakon ne sadrži eksplicitna pravila o tome:
- Da li i pod kojim uslovima je dozvoljeno koristiti već zaštićena dela (knjige, članke, fotografije, muziku) za obuku AI modela.
- Kako se tretira masovno preuzimanje sadržaja sa interneta u svrhu treniranja modela.
- Kakva prava imaju autori čija su dela korišćena u obuci, a da za to nisu dali saglasnost.
Zbog toga je domaća pravna situacija po ovom pitanju trenutno nejasna. Ne postoji razrađena sudska praksa o AI obuci, niti specifične odredbe u pozitivnom pravu koje bi direktno odgovorile na ova pitanja.
Niska svest i nedostatak prakse
Još jedan problem za srpski kontekst je relativno nizak nivo svesti o pitanjima autorskog prava i ograničen broj sudskih postupaka u ovoj oblasti, posebno u digitalnom okruženju.
To znači:
- Autori i izdavači često nisu ni svesni da su njihova dela možda već korišćena za obuku stranih AI modela.
- Domaće tehnološke kompanije, u želji da „prate trendove“, ponekad preuzimaju gotove dataset-ove bez analize pravnog statusa sadržaja.
- Sudovi tek treba da izgrade praksu i stručnost da se bave kompleksnim slučajevima gde se prepliću autorsko pravo i nova tehnologija.
U takvoj situaciji, međunarodni presedani poput Bartz v. Anthropic imaju poseban značaj jer nude orijentir šta se smatra prihvatljivim, a šta ne, u razvijenim pravnim sistemima.
Kuda idemo: budući zakon o veštačkoj inteligenciji i usklađivanje sa EU
Srbija je već najavila da radi na posebnom zakonu o veštačkoj inteligenciji, koji bi trebalo da bude usklađen sa evropskim trendovima, pre svega sa Uredbom EU o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act).
Planovi predviđaju:
- da nacrt zakona bude pripremljen u narednom periodu,
- da se do kraja ove decenije uspostavi funkcionalni okvir za regulisanje AI sistema (uključujući one visokog rizika),
- da se srpski sistem postepeno približava standardima EU.
EU AI Act, iako prvenstveno fokusiran na bezbednost, rizike i transparentnost AI sistema, ima i odredbe koje se direktno tiču autorskog prava. Posebno se ističu:
- obaveza da provajderi modela obezbede poštovanje pravila o autorskom pravu pri obuci,
- obaveza da se javno objave sažeti opisi korišćenih sadržaja za obuku modela,
- obaveza da se poštuju mehanizmi „rezervacije prava“ (npr. vlasnici sadržaja mogu jasno označiti da ne dozvoljavaju korišćenje njihovog sadržaja za obuku AI).
Iako Srbija formalno nije članica EU, jasno je da svaka domaća AI kompanija koja cilja EU tržište mora računati na to da će se ti standardi primenjivati praktično i na nju.
Šta Anthropic slučaj znači konkretno za Srbiju?
Iz perspektive Srbije, slučaj Bartz v. Anthropic šalje nekoliko vrlo konkretnih poruka.
Za AI kompanije u Srbiji:
- Potrebno je odmah započeti internu „inventuru“: odakle dolaze podaci za obuku modela?
- Korišćenje piratskih izvora (bez obzira da li su serveri u inostranstvu) je visok pravni rizik. Ako model radi na globalnom tržištu, pitanje nadležnosti neće zaštititi kompaniju.
- Biće neophodno da se razvije jasna politika poštovanja autorskih prava, uključujući nabavku licenci, korišćenje javnog domena i sadržaja sa dozvolama otvorenog tipa, uz poštovanje uslova.
- Dokumentacija o poreklu podataka postaće važan deo pravne zaštite kompanije – ono što danas deluje kao „tehnički detalj“, sutra može biti ključni dokaz u sporu.
Za autore, izdavače i ostale nosioce prava:
- Vreme je da razmisle o sopstvenim strategijama: da li žele da njihov sadržaj bude licenciran za AI obuku i pod kojim uslovima.
- Organizovanje kroz udruženja, kolektivne organizacije i profesionalne asocijacije može značajno ojačati pregovaračku poziciju prema velikim AI kompanijama.
- Vrednost dela u svetu AI više nije samo u klasičnim prihodima (prodaja, pretplate), već i u mogućnosti licenciranja za obuku modela. Anthropic nagodba pokazuje da ta vrednost može biti vrlo konkretna.
Za pravnike i zakonodavce:
- Potrebno je pratiti globalnu praksu i razmišljati unapred, a ne čekati da se sporovi pojave, pa tek onda reagovati.
- Kod izrade budućih propisa o veštačkoj inteligenciji, pitanje autorskog prava ne sme ostati na margini – naprotiv, mora biti jedan od stubova.
- Biće neophodno definisati barem osnovne principe: kada je obuka AI modela dozvoljena, kada se traže licence, kakva prava imaju autori čija dela ulaze u obuku, kako se tretiraju outputs modela koji su slični originalima i slično.
Praktični saveti za srpski kontekst
Za AI kompanije:
- Ne čekajte da zakon „stigne“ – kreirajte interne politike u skladu sa najboljom međunarodnom praksom već sada.
- Izbegavajte dataset-ove nepoznatog porekla ili one koji očigledno potiču sa piratskih izvora.
- Ugovarajte licence sa nosiocima prava gde god je to moguće i ekonomski opravdano.
Za autore i izdavače:
- Informišite se o tome kako AI sistemi funkcionišu i na koji način koriste sadržaj za obuku.
- Razmislite da li želite da omogućite licenciranje svog sadržaja i pod kojim uslovima – potpuno zabrana i potpuno odobrenje nisu jedine opcije.
- Konsultujte se sa advokatima o mogućnostima da zaštitite svoje interese u ovoj novoj sferi.
Zaključak: Srbija na raskršću
Slučaj Bartz v. Anthropic pokazuje da su autorska prava i veštačka inteligencija neraskidivo povezani. Za Srbiju, ovo je prilika i izazov:
- prilika da se pozicionira kao zemlja koja razvija odgovornu i pravno usklađenu AI,
- izazov da se postojeći zakonodavni okvir prilagodi realnosti u kojoj su podaci i sadržaj ključna sirovina za nove tehnologije.
Što pre uočimo ove trendove i prilagodimo se, to će naši autori, izdavači, tehnološke kompanije i pravnici biti spremniji za svet u kome su veštačka inteligencija i autorsko pravo u stalnoj, ali konstruktivnoj napetosti.
Potreban vam je pravni savet?
Za više pravnih informacija zapratite nas na:
