Veštačka inteligencija menja svet, ali i postavlja brojna pravna pitanja od kojih je jedno od najvažnijih kako se razvija politika za autorska prava za AI trening koja je u skladu sa zakonima i štiti prava autora?
Ako se bavite razvojem AI modela, ovo je tema koju ne smete ignorisati.
AI modeli se treniraju na ogromnim količinama podataka – tekstovima, slikama, zvucima – koji su često zaštićeni autorskim pravima.
Nepravilno korišćenje ovih materijala može dovesti do tužbi, zabrana i ogromnih finansijskih gubitaka.
S druge strane, poštovanje prava autora gradi poverenje i otvara vrata za saradnju sa kreativnom industrijom.
U većini evropskih zemalja, pa i u Srbiji, autorska prava pripadaju fizičkim licima, dok AI ne može biti priznat kao autor. AI je alat – kreator je čovek. Da bi neko delo bilo zaštićeno, mora biti originalno i rezultat ljudske kreativnosti.
Posebno je važno pratiti evropske propise, poput novog EU AI Act-a, koji od avgusta 2025. godine uvodi stroga pravila o transparentnosti i poštovanju prava autora u AI treningu.
Evo nekoliko zlatnih pravila:
Naravno, ovo su samo elementarne smernice. Da bi bili u potpunosti usklađeni sa legislativom koja se odnosi na prikupljanje podataka, biće vam potrebna pomoć pravnog stručnjaka.
U nekim državama, poput SAD, postoji mogućnost “fair use” (poštene upotrebe) – ali to nije univerzalno pravilo.
Svaki slučaj se procenjuje pojedinačno, a kriterijumi su strogi: svrha, obim, uticaj na tržište…
U EU su izuzeci još restriktivniji i jasno definisani.
Novi propisi zahtevaju da AI kompanije budu transparentne tako što će:
Takođe, kada niste sigurni u status podataka, pribavite licencu ili koristite kolektivne sisteme za licenciranje, pratite sudsku praksu i zakonodavne promene, zato što se pravila brzo menjaju.
Obučite zaposlene o osnovama autorskih prava, rizicima i procedurama za prikupljanje i korišćenje podataka za AI trening. Prava politika počinje od edukovanog tima.
Veštačka inteligencija je danas u centru pažnje, ali i u središtu brojnih pravnih sporova. Da biste razvili efikasnu i bezbednu politiku autorskih prava za AI trening, važno je razumeti ne samo teoriju, već i konkretne primere iz prakse.
Evo kako to izgleda u realnom svetu.
U Nemačkoj je 2024. godine vođen slučaj pred Sudom u Hamburgu gde je fotograf tužio kompaniju koja je njegovu fotografiju koristila u datasetu za treniranje AI modela.
Sud je presudio u korist kompanije, jer korišćenje fotografije nije bilo obuhvaćeno izuzecima iz zakona, ali je sud procenio da nije došlo do povrede prava u konkretnom slučaju, jer nije ispunjen uslov za privremeno korišćenje niti za tekstualno i podatkovno rudarenje (TDM) za naučna istraživanja.
2023. godine, NYT je tužio OpenAI i Microsoft jer su njihovi AI modeli trenirani na milionima članaka NYT-a bez dozvole, a ChatGPT je mogao da generiše tekstove gotovo identične originalima.
Sudski postupak još traje, ali slučaj je izazvao talas sličnih tužbi.
Još jedan primer je Authors’ Guild vs. OpenAI tužba, gde je Udruženje američkih pisaca podnelo grupnu tužbu protiv OpenAI zbog korišćenja knjiga bez dozvole za treniranje AI modela.
Ova tužba pokazuje koliko je važno pribaviti licence ili koristiti otvorene izvore.
Konačno, vredi spomenuti i Thomson Reuters vs. Ross Intelligence (2025) slučaj, gde je Američki sud presudio da je kompanija Ross Intelligence prekršila autorska prava koristeći zaštićene “headnote” sa Westlaw platforme za treniranje AI alata.
Sud je ovde odbacio tvrdnju da je u pitanju “fair use”, što je prvi veliki slučaj u SAD gde je sud jasno stao na stranu vlasnika autorskih prava.
Razvoj AI bez jasne politike autorskih prava je kao vožnja bez pojasa – možda ćete stići do cilja, ali rizik je ogroman.
Uložite vreme u izradu politike koja je:
Na taj način štitite i svoju kompaniju i prava kreativaca, ali i otvarate vrata za inovacije bez pravnih prepreka.
U svakom slučaju, na osnovu sudske prakse i saveta regulatora, potrebno je da izradite Procedure i Politike za čiju izradu Vam je potreban stručnjak, advokat sa iskustvom iz te oblasti.